Opći podaci:
Nositelj projekta: Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
Trajanje projekta: 01.10.2025.-30.09.2028.
Izvor financiranja: Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Mehanizam za oporavak i otpornost RRF (NextGenerationEU)
Opis projekta:
Razni antropogeni faktori dovode do promjena u demografiji, distribuciji, ponašanju i fiziologiji divljih životinja što posljedično utječe na učestalost i intenzitet njihovih interakcija s ljudima. Lov, osobito kada se provodi kao veliki pogonski lov s lovačkim psima, može uzrokovati različite reakcije divljih papkara. Te reakcije se oslikavaju kod ponašanja u prostoru, korištenju prostora, ritmu aktivnosti, prehrambenim navikama te izazva fiziološke reakcije zbog povećanog stresa, što zauzvrat utječe i na dobrobit životinja. Međutim, znanje o učinku različitih metoda lova (lov prigonom naspram pojedinačnog lova) na bihevioralne I fiziološke reakcije papkara vrlo je ograničeno. To je posebno izazovno jer te vrste imaju veliki potencijal za prijenos bolesti od javnog i gospodarskog značaja zbog čega postoji hitna potreba za razumijevanjem (prostornog) ponašanja divljih papkara tijekom različitih načina lova i metoda naseljavanja istih. Projekt se provodi u tri radna paketa: RP1 – Dizajn studije i utvrđivanje gustoće populacije; RP2 – Prostorno ponašanje, GPS-GSM telemetrija; RP3 – Utjecaj lova i naseljevanje papkara na razinu stresnih hormona. Rezultati projekta pridonijet će boljem razumijevanju učinka lova i naseljavanje na prostorno ponašanje, potencijal rasprostranjenosti i ekologiju kretanja divljih papkara. Ono što je važno, projekt je ugrađen u postojeće paneuropske mreže i u skladu odredbama okolišnih ciljeva.
Ciljevi projekta:
Glavni ciljevi projekta su:
- Usporediti aktivnosti i frekvenciju kretanja divljih papkara unutar područja predvidljive antropogene aktivnosti (kamenolomi), područja nepredvidljive antropogene aktivnosti (područje šumarskih radova) i područja s minimalnom antropogenom aktivnošću
- Usporediti aktivnost, frekvenciju i radijuse kretanja divljih papkara tijekom sezone prigonskog lova (studeni – siječanj) i ostatka godine
- Usporediti frekvenciju i udaljenost kretanja divljih papkara u odnosu na mjesta prihrane
- Usporediti gustoću populacije i međuvrsnu interakciju divljih papkara upotrebom senzornih kamera
- Utvrditi razine metabolita kortizola, tj. razine tipičnih hormona stresa u populaciji divljih papkara
Dodatni ciljevi projekta su:
- Pravedno širenje informacija, omogućavanje pristupa velikoj bazi podataka i dopuštanje razmjene informacija na paneuropskoj razini, s ciljem poboljšanja kvalitete i kvantitete podataka o divljim papkarima diljem Europe za potporu gospodarenja i očuvanja vrsta
- Diseminacija rezultata na znanstvenim i stručnim skupovima te popularizacija znanosti
- Objava znanstvenih radova u međunarodnim recenziranim časopisima
